Čest gost naših edukacija i seminara, Predrag Kvolik, poduzetnik je koji razbija stereotipe. Prilikom prvog upoznavanja, objasnio je da ulazi u poduzetništvo kako bi imao „zanimaciju“ do umirovljenja. Kroz duge godine rada, stekao je znanja i iskustva za koja vjeruje da mogu drugima pomoći i sada želi pomoći zaposlenicima i njihovim nadređenima. Na pitanje recite nam nešto ukratko o vama – zaista je bio sažet: “Počneš kao tehnolog, a završiš u ljudskim potencijalima. Kada imaš 35 godina staža, a osjećaš kako ti je poduzetništvo zanimljivo.“
Pozitivni pomak, obrt za savjetovanje u vezi poslovanja i upravljanja, registrirao je u rujnu prošle godine uplovljavajući time u poduzetničke vode u 60-oj godini života, a što je radio do tada?
Završio je Kemijsko-tehnološki fakultet u Zagrebu te nakon studiranja, radio je u poznatim slavonskim tvrtkama – u Borovu i Osječkoj tvornici koža. Već kao šef proizvodnje u tvrtki Meteor, brusio je znanja o HR-u iako toga tada nije bio ni svjestan. Nagli preokret, odlazak u prodaju napravio je nakon 4 godine kada je uvidio kako u Meteoru više nema mjesta za napredak. U prodaji je radio 24 godine. Željan novih izazova, uz učenje novih znanja i dugogodišnje radno iskustvo tijekom kojeg je promatrao odnose među nadređenima i zaposlenicima, ali i zaposlenicima međusobno, odlučio se za pokretanje vlastitog obrta za poslovno savjetovanje.
Uskoro se bliži prva godišnjica rada tvrtke Pozitivni pomak, a kako je Predrag došao na ideju o pokretanju ovakve vrste usluga, reći će nam on sam. „Međuljudski odnosi nas prate od trenutka stupanja u prvi radni odnos, i to me uvijek privlačilo, iako nisam bio svjestan u početku. Na primjer, kako postati šef? Imao sam veliku želju postati nadređeni dok nisam to postao. U čemu je stvar? Lako je postati šef, ali za 50% šefova to je užarena stolica, a ne bi trebalo biti…“ , ističe Kvolik kako je upravo to razdoblje kada on „uskače“ u pomoć sa svojim uslugama. „Analizom, poslije 25 godina rada shvatio sam da je HR ono što želim raditi do mirovine, a ne više šefovati ili prodavati. Tako sam, malo po malo, skupljao elemente za biti HR savjetnik. I evo me, sada sam upravo to…i malo više od toga.“
Predrag ističke kako temu ljudskih potencijala proučava od 2012. godine, od 2018. aktivno proučava teoriju i praksu, a od 2019. vrlo aktivno se bavi ovom tematikom. Što točno radi Pozitivni pomak? „Savjetovanje u poslovanju, ali većinom vezano za HR ili međuljudske odnose na poslu. Naravno, privatno nije u potpunosti moguće odvojiti od poslovnog, ali ne osjećam se toliko „navučen“ na coaching. Kao HR savjetnik, radim sve ono što je vezano za rad zaposlenika, od prijema do poklona za odlazak u mirovinu i, naravno, sve između ove dvije krajnosti.“ Kao najzanimljiviji dio svog posla naglašava komunikaciju unutar ureda i izgradnju organizacijske kulture, za koju treba puno truda i vremena. Predrag ističe: „Organizacijska kultura je jasan znak li će se neki posao razvijati ili ne. Međutim, nije jedini, naravno!“
Konkurentska prednost koju ističe je mogućnost promatranja situacije „kroz tri para očiju“: „Kao direktor/manager, on me plaća. Kao zaposlenik, radimo zajedno na pronalasku pozitivnog pomaka ka boljem osjećaju na poslu/boljim poslovnim rezultatima. Kao HR stručnjak, koji pokušava naći svoj USP, a ne nekog kopirati. Za sada sam na pola puta.“
Zadovoljni korisnici usluga savjetovanja su start-up poduzeća, ali i poduzeća koja posluju više od desetak godina i imaju poteškoća u pronalasku zaposlenika. Najveći interes pokazuje prema poduzećima u IT industriji, iako je trenutno najdalje od njih. Kaže kako je razlog tomu što je teško osobi od 25 do 30 godina pokloniti povjerenje osobi koja mu može biti otac ili djed.
Svjestan je važnosti održavanja dugoročnih odnosa i navodi kako je to jedini pravi odnos, no on se gradi malo po malo. Dobio je savjet mladog poduzetnika kako su upravo poduzetničke zone odličan izvor kandidata, tako da ističe kako pronaći klijente nije teško, ono što je problem – kako pridobiti njihovo povjerenje. Kvolik dodaje: „Kako je tržište puno konkurentnije nastrojeno nego prije 10 godina, HR bi trebao biti sastavni dio u osnivačkoj strukturi budućih poduzeća, poželjno kao vanjska suradnja (ne opterećuje znatno dohodak), a sprječava katastrofalne greške u razvoju i promiče kulturu suradnje, razvoja i prilagodbe.“ U fokusu mu je tržište Slavonije i Baranje, gdje ima oko 1000 poduzeća koji imaju manje od 50 zaposlenih. Poduzetnik naglašava kako mala poduzeća imaju veću potrebu za HR-om nego velika, ali je to potpuno nepoznato. Objašnjava zašto je to tako: „Veliki imaju svoj ritam i navike. Kao Titanik. Recimo, mnogi veliki projure ledenjak koji ih je mogao potopiti, ali su se srećom mimoišli. Mali to nemaju, stalno su ushićeni svakim novim uspjehom ili nezadovoljni brzinom napredovanja. Nemaju širu sliku pred očima, a često im nedostaje profesionalizma. Sve rješavaju motivacijom. Koja je ogromna, ali godinama se smanjuje. Što je dobra vijest za mene. No, teško ih je osvojiti. Loša vijest za njih, jer vrijeme ide, nikog ne čeka. Dok sam radio u prodaji, znao sam govoriti da ako mi spavamo, naša konkurencija ne spava.“
Poteškoće i izazovi s kojima se svakodnevno bori su motivacija i novac, u potrazi za klijentima i poslovima. Planove za napredak ima, ali isto tako svjestan je segmenata koje mora popraviti. Ono što navodi kao poteškoće su novi kontakti s klijentima, od željenih 20 ostvari svega dva kontakta. Iskazuje želju za poboljšanjem znanja baratanja s online alatima, odnosno platformama za komuniciranje. Kako bi to postigao svjestan je nužnosti edukacije.
Trenutno radi na ažuriranju vlastite web stranice, a od budućih projekta ekskluzivno nam je otkrio jedan – tečaj za buduće supružnike zanimljivog koncepta. Odvojena savjetovanja i edukacije kako komunicirati u braku/vezi. Smatra kako je potrebno učiti kako komunicirati međusobno te kako se kvalitetno pomiriti poslije svađe. Općenito, rješavanje sukoba čuva brak, a ne izbjegavanje napetih situacija.
Gospodin Kvolik korisnik je potpore za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Podijelio je iskustvo za koje vjeruje da će i drugima biti korisno: „Prošao sam iz prvog puta, ali dvanaeste verzije poslovnog plana. Praktički je nemoguće napisati izvedivi plan, a bez podrške HZZ-a, Centra za poduzetništvo, CLIP-a iz Našica i strukovnih udruga koji vam objasne što, kako, kada i tko, i najvažnije zašto.“ Predrag je bio sudionik ciklusa edukacija Započni vlastiti posao u organizaciji CLIP-a i Centra za poduzetništvo. Nakon edukacije, prošao je proces mentoriranja prilikom pisanja poslovnog plana. Kaže: „Tko nije spreman biti „katica za sve“ neka se ne prijavljuje. Nema blještavila, ali ima slobode, a radom dolaze i novci. Poslovni plan nije bilo teško napisati, kada imate savjetnike i/ili prakse. Struja, voda, režije, kupci, cjenik, obveze, oblik organizacije, bruto/neto plaća, porezi i razvoj. A nisam spomenuo ni pola. Ponude (za osnovna sredstva) su priča za sebe. Sad je to bolje organizirano nego prije (sredstva za dodjelu), prema tome, javljajte se. Poslije pandemije, ništa neće biti kao prije. Kažu, stiže četvrti val pandemije. Ako ste pripremljeni za rad online (jedva jesam, ali učim), tko se boji zločestoga vuka? Nedostaje zaposlenika, a malo tvrtki ulaže u razvoj.“ Naglašava kako je najveću podršku dobio od CLIP-a i Centra za poduzetništvo kroz razmjenu znanja i iskustva, entuzijazma i profesionalnosti. Radionice Centra za poduzetništvo o vođenju financija, marketingu i HR, osobito o HR-u poduzetniku je osvijestila da su njegovi planovi realni i ostvarivi.
Dobitnik treće nagrade za najbolju poduzetničku ideju Osječko-baranjske županije se zahvaljuje županu Ivanu Anušiću i sponzorima na podržavanju poduzetništva. Kaže kako je nagrada pokrila dvomjesečne obveze obrta, a sve što je trebao napraviti za prijavu je napisati poslovni plan, što mu nije predstavilo problem zbog treninga izrade poslovnog plana koji je prošao na edukaciji Započni vlastiti posao koji organizira i održava Centar za poduzetništvo.
Kvolik zaključuje: „Zadovoljan sam, jer mi je posao ovisan o meni. Bez saveznika kao Centra za poduzetništvo bi bilo teže. Kao i bez novca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naravno, EU radi u pozadini. No, oni ne šalju novce na „blef“, nego očekuju nešto za uzvrat. A to je rad, sistemski rad!“ Preporučuje usluge Centra za poduzetništvo svakome: „Čak i onima koji već imaju uhodane poslove, da se prisjete starih stvari i novih trendova. Svakodnevne obveze zaglupe čovjeka. Zato takva druženja i umrežavanja kao što su radionice Centra nemaju cijene. Preporučio bih neki godišnji poduzetnički događaj sa edukacijama, da se malo poveže HGK i HOK i grad Osijek i Županija i HZZ s poduzetnicima. Osijek ima šanse privlačiti mlade, a ne puštati ih da odlaze poslije fakulteta.“
