Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. U svrhu ispunjenja navedenih ciljeva i rasterećenja administrativnih radnji u sustavu doprinosa, predložene su izmjene i dopune Zakona o doprinosima koji bi se trebao primjenjivati od početka 2019. godine
Prema odredbama postojećeg Zakona o doprinosima od 01. siječnja 2018. godine došlo je do promjene kojom je promijenjena minimalna plaća direktora (zaposlenog člana uprave). Ista ne može biti niža od 5.213,00 kn u bruto iznosu, za puno radno vrijeme. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu dobivena je umnoškom svote prosječne plaće (8.020,00 kn) i koeficijenta 0,65. Samim time već je od početka 2018. došlo do dodatnog opterećenja malih poduzetnika.
Najavom nove izmjene Zakona o doprinosima poduzetnicima se, pogotovo najmanjima, administrativno gotovo udvostručuje trošak rada. Naime, Ministarstvo financija u prijedlogu Zakona o doprinosima navodi povećanje koeficijenta za obračun plaće s dosadašnjih 0,65 na 1,1. Novim izmjenama Zakona, od početka 2019. godine, osnovica za obračun doprinosa će se povećati s dosadašnjih 5.213,00 kn na 8.822,00 kn.
Primjenjujući dosadašnje postotke doprinosa na plaću (doprinos za zdravstveno osiguranje 15%, doprinos za ozljede na radu 0,5% i doprinos za zapošljavanje 1,7% = 896,64 kn), ukupni trošak rada za vlasnike/direktore poduzeća iznosio je do sada 6.109,64 kn. Najavljenim povećanjem osnovice, uz istodobno smanjenje doprinosa s dosadašnjih 17,2% na 16,5% (predviđa se ukidanje doprinosa za ozljede na radu i doprinosa za zapošljavanje, dok će se doprinos za zdravstveno osiguranje povećati s dosadašnjih 15% na 16,5%) na račun doprinosa plaćat će se 1.455,63 kn, a samim time povećat će se trošak rada za vlasnike/direktore poduzeća na 10.339,00 kn. Navedenim izmjenama mikro i mali poduzetnici opterećeni su povećanjem troškova za 69,22% odnosno 4.229,36 kn. Postavlja se pitanje kako će, uz predviđeno povećanje osnovice za članove uprave, mikro ili malo poduzeće osigurati mjesečno preko 10 tisuća kuna za podmirenje troška direktora ili člana uprave?
Razlog ovakvog poteza iz Ministarstva financija navode sprječavanje zlouporabe propisa osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu, a koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva, izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge. Najavljenim povećanjem koeficijenta za obračun plaće, ukupna mjesečna davanja direktora, člana uprave ili upravitelja zadruge će se izjednačiti s iznosom koji mjesečno izdvajaju osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta i utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti. Međutim, obrtnici ”dobitaši” su oni koji imaju preko 3 milijuna kuna prihoda godišnje i uspoređivati iste s malom tvrtkom koja jedva preživljava na tržištu baš i nema velikog smisla.
Naime, predstavnici vlasti navode kako će se ukidanjem doprinosa za zapošljavanje te doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, administrativno rasteretiti sustav, ali i poduzetnike za oko 900 milijuna kuna koji se, prema njihovoj procjeni mogu iskoristiti za povećanje plaća. Međutim, čini se kako se nije uzelo u obzir opterećenje zbog najavljenog povećanja koeficijenta za obračun plaće.
Ova mjera će najviše pogoditi poduzetnike početnike, freelancere, odnosno tvrtke s jednom zaposlenom osobom, samozaposlene građane koji se tek probijaju na tržište i bore za opstanak u poduzetničkoj klimi koja, nažalost u Hrvatskoj ovom izmjenom postaje manje perspektivna. Najavljenim promjenama destruktivno će se djelovati na poduzetničko okruženje, umjesto da se isto stimulira.
Na kraju ostaje nada kako će Vlada pod sve većim pritiskom javnosti i poduzetnika odustati od ove, po svemu sudeći štetne mjere.
