Biti „paušalac“ u 2021. godini!?

Obrt s paušalnim oporezivanjem najčešći je odabir poduzetnika početnika prilikom ulaska u poduzetništvo. Uvriježeno je mišljenje kako je paušalni obrt jedan od vrsta obrta. Međutim, u pitanju je pravni oblik tj. obrt koji umjesto vođenja dvojnog knjigovodstva porez plaća kvartalno, a iznos poreza ovisi o razredu primitaka.

Mnogi se odlučuju na otvaranje paušalnog obrta jer je minimalna potreba za računovodstvenim praćenjem, a davanja državi su manja u odnosu na obrt koji vodi poslovne knjige ili trgovačka društva. Poduzetnik se zbog toga može punim kapacitetom posvetiti onom bitnom – radu s klijentima i uspješnom poslovanju.

Kao svaki pravni oblik, pa tako i ovaj uz svoje prednosti ima i nedostatke, a pregled istih i detaljan opis tko su „paušalci“ donosimo u nastavku. Donosimo vam jasan pregled važnih informacija o tome tko sve može biti paušalni obveznik poreza na dohodak i na koji se način paušalno oporezivanje odražava na poslovanje obrtnika.

Nakon registriranja obrta, odnosno prilikom prijave obrta Poreznoj upravi u Registar poreznih obveznika obrtnik mora naglasiti želi li utvrđivati dohodak u paušalnoj svoti. Porezna uprava će mu izdati rješenje kako će obrtnik biti „paušalac“. Porezni obveznici godišnji porez u paušalnom iznosu po stopi od 10% utvrđuju na temelju izvješća koji su dužni dostaviti najkasnije u roku od 15 dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Rješenje će dobiti samo u 1. godini na početku poslovanja, kasnije Porezna uprava ne izdaje rješenje o poreznoj obvezi već sam porezni obveznik to odrađuje po obrascu PO-SD. Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja, kao i pripadajući mu prirez.

Godišnja porezna osnovica formira se sukladno Pravilniku o izmjenama i dopuni pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 1/2021), u iznosu od 15% gornje granice paušalnog razreda. Na primjeru prvog paušalnog razreda od 0 do 85.000,00 kuna, osnovica iznosi 12.750,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 85.000,00 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%. Dakle, paušalci ne prate izdatke nego samo primitke jer im država odmah priznaje 85% od primitaka kao prihvatljivi izdatak. Ali se pri tome ne gleda stvarno ostvareni primitak u poreznom razdoblju nego gornja granica kojoj pripadate. Isto vrijedi i za ostale porezne razrede, a iznose godišnjih poreznih osnovica i njima pripadajućih godišnjih paušalnih poreza donosimo u nastavku.

Ovisno o visini ostvarenih ukupnih primitaka obračunava se godišnji paušalni porez:

Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik koji plaća paušalni porez obvezan je tijekom godine voditi evidenciju o prometu na temelju kojeg se spomenuto izvješće izrađuje i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Obrtnik koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, mora voditi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR), u koju obavezno upisuje, pored iznosa naplaćenih u gotovini, i iznose naplaćene bezgotovinskim putem. Za svaku isporuku i obavljenu uslugu mora izdati račun propisanog sadržaja. Međutim, obrtnik paušalist koji prodaje vlastite proizvode u maloprodaji (npr. na štandu) mora i nadalje voditi Knjigu popisa robe jer tu knjigu propisuje Zakon o trgovini, a ne porezni propis.

Paušalni sustav oporezivanja nije interesantan obveznicima poreza na dohodak samo zbog jednostavnijeg sustava praćenja, jednostavnijeg, a time i jeftinijeg knjigovodstva, nego i zbog manjeg iznosa doprinosa u odnosu na obrt koji dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga. Posebice to vrijedi kojima je samostalna djelatnost jedina osnova za doprinose.

Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada vlasnik obrta radi isključivo u obrtu

Kod paušalnih djelatnosti prema odredbama čl. 254. Zakona o doprinosima, osnovica za obračun doprinosa obrtnika koji obavlja samostalnu djelatnost obrta (djelatnost je njegovo osnovno zanimanje i po toj osnovi je prijavljen na obvezna osiguranja), a dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti, jednaka je umnošku svote prosječne plaće i koeficijenta 0,4. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona o doprinosima i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. (»Narodne novine«, broj 118/20) iznosi 9.181,00 kuna.

S obzirom na navedeno, osnovica za doprinose za 2021. godinu iznosi 3.672,40 kn i na nju se plaća 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje, te 16,5% za doprinos za zdravstveno osiguranje. Ukupni mjesečni doprinosi iznose prema tome 1.340,43 kn. Doprinosi se plaćaju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec po rješenju koje izdaje Porezna uprava.

Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta kada je vlasnik obrta zaposlen kod drugog poslodavca

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta ili poljoprivrede i šumarstva, a istovremeno je osigurana po nekoj drugoj osnovi (npr. radni odnos) obveznik je doprinosa po osnovi druge djelatnosti. U tom slučaju godišnja osnovica za obračun doprinosa jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak, odnosno na temelju podataka iz izvješća PO-SD, kojim ste obvezni prijaviti primitke kao paušalni obveznik poreza na dohodak Poreznoj upravi.

Porezna uprava izdaje rješenje o utvrđenim godišnjim doprinosima koje osiguranik plaća u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.

Prednosti i nedostaci paušalnog oporezivanja

Kao zaključak možemo reći kao su glavne prednosti paušalnog oporezivanja jednostavnije knjigovodstvo i niža osnovica za doprinose, kao i jasnije planiranje poreznih obveza. Međutim, valja naglasiti i nedostatak, a to je da ćete minimalni porez od 1.275,00 kn (i na njega prirez) koji se odnosi na primitke do 85.000,00 kn, platiti i onda kada su primici nula. Kod obrta koji dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, ukoliko imate gubitak na kraju poslovne godine, nećete platiti porez ni pripadajući mu prirez. I unatoč nedostatku, mnogi će se mali obrtnici početnici često odlučiti za paušalni obrt, upravo zbog povoljnijih doprinosa i manjih mogućih razlika po poreznim rješenjima nakon završetka poslovne godine, nego što to mogu biti ona utvrđena iz godišnje prijave poreza na dohodak onih koji nisu izabrali biti „paušalci“.

Za sve dodatne informacije javite nam se na broj 031 283 820 ili putem e-pošte: info@czposijek.hr.